Na alost samo odabrani imaju mogunost vidjeti takve stvari prije drugih ljudi, pa esto u ljudima izazivaju sprdfdnju ipodsmijeh.

Fizaka i astriofizika vie ne vrijede ne nakon ovog snimka ali istotine drugih.

Sve su planete na mjestu(jesu li) Nisu jo iz poskakale iz svojih orbita, ali vidi uda jo jedno sunce je u Sunevom sistemu.

Ajmee to emo sad, problem je u tome to imamo tri sunca, jer dok ste dvojili odrugom stiglo je i tree.

Kao npr; Godina 1750 kad je bio potres u Rijeci, u svijetu je proglaena godinom POTRESA, jer je te godine itav svijet bio pogoen velikim brojem potresa.

Sve ih ispitavsi mozemo ustanoviti da je grad prije potresa imao 6000 stanovnika, te da je u potresu poginulo prema jednim podacima nesto vise od 2000, a prema drugima 4000 gradana.

Neposredno nakon potresa, od 6.

Dubrovniku nije bilo vlasti koja bi njime upravljala.

Veini zgrada u gradu napukli su zidovi, a oteeni su i krovovi.

Prema zapisu jednog isusovakog redovnika, jaki udari poeli su trenjom zemlje 28.

Jurja na Trsatu, isusovaki kompleks i samostan benediktinki u Starom gradu.

Trsatski katel pretrpio je znatne tete te je bio zaputen sve dok ga nije kupio i obnovio feldmaral Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3.

Studenog 1777. Bosiljevo, 22.

Kolovoza 1862.) dvadesetih godina 19.

Najjae oteenje je pretrpio gradski toranj s gradskim junim vratima, crkva Svetog Roka i upna crkva.

U znak zahvale za prestanak potresa uvedeno je zavjetno tovanje sv.

Na tom je poslu angairan rijeki kipar Antonio Michelazzi (Gradisce di Isonzo (Gradika na Soi), Italija, 1.

Studenoga 1707. Rijeka 1772.).

Za restauraciju je sakupljeno 2695.12 fjorina, a olovo sa krova stare kupole je prodano za 512.2 fjorina.

No potresi su potrajali do 17.12.1750 kad je Mjesec bio na 21 zamraenja, a samo dan prije na 11 zamraenja to znai da je bio u KLF modu.

Ali postoji jedna injenica koja meni naizgled nikako ne ide u prilog, a to je da je u momentu potresa uope nije bilo ILUMINACIJE Mjeseca koju uestalo navodim.

Jedna je odoba poginula, 29 ih je ozbiljno ozlijeeno, a nakon toga na toisue ljudi napustilo je potpuno porueni Zagreb.

Grad je bio obavijen jutarnjom maglom, sipila je rijetka kiica, a temperatura je bila oko 10 stupnjeva.

Stara zagrebaka katedrala pretrpjela je tolike tete da je bila potrebna temeljita obnova.

Potres je sruio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i otetio zvonik.

Uz obnovu katedrale, koja je nakon toga postala njegovim zatitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palae, parkove i fontane.

On je kao tadanji zagrebaki gradonaelnik pomagao unesreenim ljudima te je po hladnoi obolio od upale plua.

Zbog komplikacija i krhkog zdravlja knjievnik je umro 1881.

Veliki utjecaj pri ponovnoj izgradnji imao je Herman Bolle, austrijski arhitekt koji je, osim u Zagrebu, radio i u Karlovcu, Naicama, Osijeku, akovu ili Turopolju.

Daljnjom pretragom zajednikih dodirnih toki ovih triju potresa doao sam do vrlo intreseantnog otkria.

Igor Kostelac Blog